Društvo na Krivaji može se opisati kao isprobana zajednica u različitosti (erprobte Differenzgemeinschaft). Suživot različitih populacijskih skupina ovdje se razvijao tijekom vremena: tu žive muslimani/Bošnjaci, katolici/Hrvati, pravoslavni kršćani/Srbi, Romi i drugi. S jedne strane, te se skupine razlikuju jedna od druge i vide se kao odvojene zajednice, čije su posebne značajke izražene kroz vjerske i duhovne prakse, običaje, pravila imenovanja ili odjeću.
Unatoč tim razlikama, u Krivaji su se iznova pojavljivali novi oblici komunikacije, suradnje, zajedničkog duha i susjedstva, u Bosni poznato kao komšiluk. Zajednička iskustva, podijeljene vrijednosti i druge osobine koje stanovnici Krivaje dijele u pogledu jezika, svakodnevne kulture i kulturi sjećanja, jednako su karakteristični za njihov zajednički život.
Mnogi gradovi i sela izgubili su više od dvije trećine svog stanovništva u usporedbi s posljednjim ratnim popisom iz 1991. godine – na emigraciju. Ti ljudi čine dijasporu, koja je rasprostranjena u zemljama poput Njemačke, Austrije, Švicarske, Italije i Francuske, kao i u susjednim zemljama, uključujući Hrvatsku, Srbiju i druge. Kao rezultat toga, dobna struktura mnogih gradova i sela također se značajno promijenila.
U trenutnim konfliktima oko iskorištavanja resursa ove se demografske promjene smatraju ključnim čimbenikom ranjivosti: mnogi ljudi koji bi mogli sudjelovati u političkim procesima donošenja odluka odsutni su iz ovog fragmentiranog društvenog krajolika.