Dolina i okolne planine ovog istraživačkog projekta definirane su rijekom Krivajom. Od svog izvora u Olovu, gdje nastaje spajanjem rijeka Stupčanica i Bioštica, rijeka Krivaja je duga 74 kilometra. U Zavidovićima, nakon što je vijugavo tekla kao jedna od netaknutih rijeka jugoistočne Europe, ulijeva se u Bosnu, koja je dio sliva rijeke Save. Korito rijeke okruženo je planinama Konjuh i Ozren na sjeveru, Zvijezda i Tajan na jugu. Planine su dio Dinarida, ali ne pripadaju krškoj regiji.
U velikoj su mjeri dio takozvanog masiva Konjuh-Krivaja i karakteriziraju ih izbočine ofijolita. Što se tiče flore, faune i klime, Krivaja je jedinstveno utočište. Dom je, između ostalog, Mladice (hucho hucho), brojnih zmija, leptira, vodozemaca, šišmiša i endemskih biljaka. Iako se Krivaja smatra marginalnom geografijom, područje je od posebnog interesa s aspekta povijesnih komunikacija, ekonomske i ljudske geografije.
Reference (Izbor)
- Hrvatović, Hazim: Geological Guidebook Through Bosnia and Hercegovina 2006, Sarajevo 2006.
- Lakatoš, Joso: Der Bergbau Jugoslaviens. In: Ausgabe des Institutes zur Förderung des Aussenhandels (1931).
- Operta, Mevlida/Hyseni, S.: Krivaja – Konjuh Ophiolite Complex in Bosnia and Herzegovina Addition to Study on Mineral Composition of Metamorphic Rocks. In: International Journal of Engineering and Technology Volume 2 (2012), H. No. 4, S. 653–663.
- Spahić, Muriz: Krivaja River – Potamological Surveys. In: Geografski pregled 33–34 (1990), S. 38–49.
- Taletović, Nermin/Šabović, Almir/Jašarević, Eldar u. a.: Hydrogeological and Hydrological Characteristics of the Metalliferous Region North of Olovo. In: Archives for Technical Sciences 2 (2016), H. 15, S. 9–14.
- Elaborat endemičnih, rjetkih i ugroženih vrsta flore, gljiva i faune na ŠGP „Krivajsko“. Zavidovići, 2019.