Još u rimsko doba eksploatirali su se rudni minerali poput olova i srebra, kao i termalni izvori na Krivaji. Drevni stećci (kamene sarkofage) se ovdje mogu naći kao i gotovo posvuda u Bosni i Hercegovini. Uglavnom se vežu s Bosanskom crkvom, a potječu iz predosmanskog, srednjeg vijeka. Stare katoličke župe Krivaje također potječu iz srednjeg vijeka.
Zgrade poput starih džamija u Olovu i Solunu izgrađeni su u osmanskom razdoblju. Najznačajnija promjena tijekom tog razdoblja bio je dolazak islama, koji su mnogi Bošnjaci prihvatili, a koji je danas prevladavajuća religija u ovom području. Bosna i Hercegovina i druge zemlje jugoistočne Europe time spadaju među regije Europe u kojima je islam uspostavljena vjerska zajednica, još od ranog modernog razdoblja (odnosno kasnog srednjeg vijeka).
Austro-ugarsko razdoblje posebno je značajno s gospodarskog i infrastrukturno-perspektive. Tokom tog razdoblja, došlo je do pojačane eksploatacije šumskih resursa i izgradnje željezničke pruge Zavidovići–Olovo–Han Pijesak–Kusače. Željeznica je bila u pogonu do 1970. Tokom oba svjetska rata, Kraljevine Jugoslavije pa sve do razdoblja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, prevozila je drvo, ostalu robu – i ljude.
Jugoslavensko razdoblje često se pamti kao vrijeme mira i povezuje s pozitivnim iskustvima. Međutim, 1990-ih predstavljaju potpuno drugačije poglavlje u povijesti sjećanja: iako je Bosanski rat (1992.–1995.) donio neovisnost, on je prije svega bio obilježen raspadom države i brutalnim ratom. Posljedice tih drastičnih promjena, uključujući ekonomski potaknutu emigraciju, osjećaju se i danas. Mnogi su ljudi nastradali, bili su raseljeni ili su privremeno ili zauvijek napustili zemlju.
Danas, uz rijetke iznimke, gospodarstvo propada u nesigurnim uvjetima. Mnogi stanovnici Krivaje i dalje traže prosperitet u inozemstvu. Stanje ove institucionalno fragmentirane i podijeljene zemlje mnogi doživljavaju kao disfunkcionalno. To također omogućuje globalnim igračima da počnu iskorištavati resurse i preuzimati postojeću industriju, često na štetu više-od-ljudskog ekosustava koji okružuje rijeku. Zbog opisanih, raznolikih oštećenja, ovaj istraživački projekt koristi izrazni okvir ‘oštećene geografije‘.
Reference (Izbor)
- Ballif, Philipp (Bosn.-Herzegovin. Baurath): Römische Strassen in Bosnien und der Hercegovina (I. Theil), Wien 1893.
- Bešlija, Sedad: Prilog za historiju nahije Olovo u 17. stoljeću. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 81–90.
- Brkljača, Seka: Uticaj razvoja šumske privrede na urbanizaciju Zavidovića. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 171–184.
- Dedić, Enes: Područje rijeke Krivaje kroz medievalnu produkciju. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 31–48.
- Djedović, Rusmir: Neka historijsko-geografska istraživanja Krivaje. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 9–29.
- Gladanac, Sanja: Komparacija popisa žrtava Drugog Svjetskog Rata iz 1947. i 1950. godine na primjeru Sreza/Općine Zavidovići. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 185–200.
- Hasanspahić, Mirnes: Mramorovi Olovskog kraja. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 49–79.
- Kožar, Azem: Neki aspekti problematike istraživanja prošlosti sliva rijeke Krivaje na osnovu pisanih historijskih izvora. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 219–230.
- Mujkić, Jusuf H.: Eksploatacija šuma u Krivajskom bazenu i izgradnja željezničke pruge u dolini rijeke Krivaje (1878-1990). In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 91–125.
- Omerović, Enes S.: Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 127–169.
- Preindlsberger-Mrazović, Milena: Bosnisches Skizzenbuch, Dresden und Leipzig 1900.
- Ramić, Aida: Olovske novine kao izvor za istraživanje lokalne historije. In: Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, hg. von Aida Ramić und Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2016, S. 201–217.
- Ramić, Aida/Institut za istoriju Sarajevo (Hgg.): Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova, Sarajevo 2016.