Politika otvorene nauke

Osnovni principi otvorene znanosti / nauke

Transparentnost, reproducibilnost, ponovna upotrebljivost i otvorena komunikacija smatraju se temeljnim načelima otvorene znanosti / nauke. Posvećivanje otvorenoj znanosti znači suprotstavljanje umjetnom ograničavanju pristupa znanju (npr. putem komercijalnih paywallova) slobodno dostupnim alternativama. Detaljnije se razlikuju šest načela, na primjer na stranicama Univerziteta u Konstanci:

  1. Open Access | Otvoreni pristup: neograničen i besplatan pristup znanstvenim informacijama.
  2. Open Educational Resources | Otvoreni obrazovni resursi: stvaranje i korištenje besplatnih materijala i materijala otvorenog pristupa za obrazovanje i sveučilišnu nastavu.
  3. Open Data | Otvoreni podaci: Besplatna pristupačnost prikupljene, generirane, izračunate i agregirane podatke.
  4. Open Source | Otvoreni kod: Korištenje tehnologije otvorenog koda (softver i hardver) i čineći vlastitu tehnologiju otvorenom.
  5. Open Peer Review | Otvorena recenzija: Transparentno i koherentno osiguranje kvalitete kroz procese otvorene recenzije.
  6. Open Methodology | Otvorena metodologija: Dokumentiranje korištenih metoda i cjelokupnog procesa koji stoji iza njih, gdje je to izvodljivo i relevantno.
Intelektualno vlasništvo i suradnička znanost

Ideje i znanje trebali bi biti slobodno dostupni u skladu s temeljnim načelima otvorene znanosti / nauke. S druge strane, mnogi su znanstvenici u humanističkim i društvenim znanostima razvili snažan ‘osjećaj vlasništva’: moja tema, moje istraživanje, moja istraživačka mreža, moji kontakti. Međutim, znanost se oslanja hem na izvorne ideje pojedinaca, hem na suradnju i razmjenu. No, budući da se ideje svakako mogu ‘ukrasti’ pa čak i prisvojiti putem natjecateljskog financiranja istraživanja, odnos između otvorenosti i intelektualnog vlasništva nipošto nije bez sukoba.

Uz to postoje dodatne nejednakosti među različitim akademskim centrima: akademski krajolici na Zapadu često su bolje opremljeni u pogledu mogućnosti financiranja, ali i simboličkog i društvenog kapitala. Ovo uključuje prestiž, utjecajne mreže i jezične vještine. Kada se istraživanja provode u regijama poput jugoistočne Europe, lokalni istraživači često imaju izravniji pristup znanju i prednost u znanju; međutim, oni se također često suočavaju sa strukturalnim nedostacima, nižim prestižom, slabijim mogućnostima financiranja ili smanjenom vidljivošću unutar međunarodne akademske zajednice.

Jezične barijere se također znaju pojavljivati kao prepreke u nejednakim odnosima moći. Ne izražava se svaka originalna misao na engleskom, međunarodnom lingua franci akademskog svijeta. Jezična ekskluzivnost je još relevantnija za neakademsku publiku, koja može imati izravan interes za rezultate istraživanja, ali koja, oslanjajući se na softver za prevođenje, ponekad može doći samo do iskrivljenih rezultata.

Sudionici ovog istraživačkog projekta trebaju se obvezati da će se pridržavati sljedećih smjernica:

  • Ko je dao koji doprinos?
  • Ko je izvorno došao na ideju koja je potom prihvaćena i korištena kao građu sopstvenog rada?
  • Kako postupati u situacijama kada dvije ili više osoba neovisno rade na istoj temi?
  • Kakvu ulogu u istraživanju imaju životna iskustva, te intrinzična i/ili ekstrinzična motivacija?
  • Koja je (moćna) dinamika između istraživača koji nisu iz lokalnog područja – i lokalnih istraživača?

Odgovor nije uvijek isti; u svakom slučaju morate pronaći vlastite odgovore na ova pitanja. Sljedeći principi trebali bi biti stvar osobne predanosti:

  • Otvorenost prema postignućima i doprinosima drugih,
  • Razmišljanje o vlastitoj ulozi,
  • Spremnost na suradnju i dijalog,
  • Poštenje kroz priznavanje akademskih doprinosa iz akademskog krajolika jugoistočne Europe,
  • Predanost višejezičnosti, osobito od strane istraživača koji nisu s tog područja.

Na ovoj stranici, sve statične stranice postupno će biti prevedene na bosanski i engleski. Cilj je angažirati jednog ili dva partnera na projektu iz Bosne i Hercegovine koji mogu aktivno doprinijeti stranici na svom materinjem jeziku. Objave na blogu bit će napisane na preferiranom jeziku pojedinih autora. Mogu i trebaju (idealno) biti prevedene; u tom slučaju, iz praktičnih razloga, može se koristiti softver za prevođenje (i time AI).

Otvorenost za gostujuće doprinose

Otvorena znanost znači biti otvoren za doprinose drugih. Svi zainteresirani za doprinos vlastitim tekstovima, fotografijama ili drugim materijalima pozvani su, uz prethodnu konzultaciju i dogovor s voditeljem projekta, da dostave doprinose koji se odnose na jedno od četiri istraživačka područja povezana s Krivajom. Teorijski eseji ili recenzije također su dobrodošli, pod uvjetom da uspostave veze s istraživačkim područjima i pitanjima.

Za više detalja, pogledajte: Pošaljite članak.

Poštivanje znanstvenih standarda

Ovaj projekt nastoji se pridržavati akademskih standarda. Nisu svi doprinosi nužno akademski tekstovi, iako mogu biti dio procesa otvorene znanosti. Razlikuju se dvije kategorije:

A) kratki, fragmentarni, skicirani blog-postovi i terenske bilješke; najave događaja, izvještaji s konferencija, prijevodi iz štampe i sl.;

i

B) detaljni / esejistički / strogo akademski / prevedeni akademski članci; intervjui, profili i sl.

Doprinosi iz kategorije A) ne uključuju uvijek reference, fusnote ili se ne pridržavaju akademskih standarda u strogom smislu. Terenska bilješka, na primjer, može odražavati osobne dojmove, sadržavati misli u stilu javnog bloga ili postaviti otvorena pitanja koja se kasnije mogu odbaciti ili na koja se može odgovoriti drugačije.

Za članke iz kategorije B) potrebno je pridržavanje akademskih standarda, bilo da se radi o originalnim člancima ili gostujućim doprinosima. Gostujući doprinosi uvijek se pregledavaju prije objave, a zahtjevni standardi detaljnije su navedeni na stranici “Pošalji članak”.

Iz praktičnih razloga, “otvorena recenzija” ne znači da doprinosi prolaze kroz dvostruko slijepu recenziju (double blind peer review). Međutim, trebali bi se primijeniti isti standardi koji vrijede pri podnošenju akademskih članaka u stručne časopise ili pri izlaganjima na akademskim konferencijama.

U svim slučajevima, uključujući i doprinose kategorije A, prava na slike i svi korišteni podaci moraju biti navedeni ispravno, transparentno i na način koji omogućuje provjeru. Kada su dostupni i provjerljivi izvori otvorenog koda, treba im dati prednost u odnosu na ograničene izvore iza plaćenih zidova, koji otežavaju provjeru i protive se suvremenim standardima otvorenog pristupa.

Svaki autor objavljuje pod svojim pravim imenom i osobno je odgovoran za pridržavanje akademskih standarda i za tačnost navedenih podataka. Podnošenjem doprinosa, svaki autor izjavljuje da je rad izradio neovisno i da je uzeo u obzir tuđa autorska prava.

Creative Commons licenca

Kako bi se osigurala najveća moguća transparentnost i zaštitila autorska prava, članci se objavljuju pod jednim ili više stvarnih imena na web-stranici www.Krivaja.org.

Gostujući autori se slažu da će sadržaj koji dostave biti označen logotipom CC BY.

CC BY licenca znači da se svaka objava može redistribuirati online i u tiskanom obliku, pod uvjetom da se autor(i) navedu i da je uključen link na licencu (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/deed.en), uključujući u komercijalne svrhe i u modificiranom obliku. Doprinosi na blogu Open Science i na statičkim stranicama popraćeni su sljedećom ili sličnom napomenom:

Ovaj članak Thomasa Schada 1ovdje se pojavljuje ime autora iz projekta Open Science Krivaja – Ein mehr-als-menschliches Gefüge licenciran je pod licencom CC-BY i može se ponovno koristiti u skladu s uvjetima ove slobodne licence.

Ovu licencu također koriste Wikipedia i urednički blog Hypotheses (osim ako u pojedinačnim slučajevima nije drugačije navedeno) i smatra se zlatnim standardom otvorenog pristupa.

Autorstvo monografija i/ili drugih publikacija

Predviđa se (i poželjno je) da sudionici djeluju kao urednici i/ili autori jedne ili više monografija, antologije ili drugih publikacija – poput članaka u stručnim časopisima – proizašlih iz ovog istraživačkog projekta.

Kada se materijal koji je prvi put objavljen na blogu Open Science ponovno objavi u drugim publikacijama, potrebno je navesti ime(na) autora materijala, kao i ime bloga Open Science i njegovog urednika (trenutno dr. Thomas Schad).

Prijevodi članaka prethodno objavljenih na drugim jezicima također se smatraju prvim objavama.

AI i drugi izazovi

Otvorena znanost, znanstveno bloganje, javna povijest i drugi oblici otvorene znanosti često se doživljavaju sa skepticizmom od strane zagovornika tradicionalnih znanstvenih formata, budući da uklanjanje “čuvara kapija” nesumnjivo nosi rizike po pitanju osiguranja kvalitete.

Uz to dolazi i faktor umjetne inteligencije (UI / AI), koji ne samo da čini plagijat vjerojatnijim nego ikad prije: blogeri o znanosti također izvještavaju da je vidljivost njihovih objava naglo pala otkako je UI stigao, jer se sadržaj koji su stvarali sada samo konzumira i obrađuje pomoću LLL modela, dok se originalni izvor ne prikazuje kao poveznica u rezultatima upita za pretraživanje (npr. Isabel Steinhardt o tome na de.hypotheses (na njemačkom jeziku)).

Ovi i drugi problemi u biti zahtijevaju politička rješenja — koja se ovdje ne mogu pružiti.

Iako autor (ili autori) ovog istraživačkog projekta koristi/e umjetnu inteligenciju kao istraživački alat, ona se ne koristi za generiranje teksta. Svi blog-postovi i članci napisani su neovisno, iako se mogu odnositi na sadržaj koji nije pronađen istraživanjem u knjižnicama, arhivima ili ‘tradicionalnim’ pretragama na računaru putem tražilica, već je rezultat upita umjetnoj inteligenciji. U svakom slučaju, isključivo se navodi znanje koje je provjerljivo i koji može da se identificira kao stvarni izvor konzultovanog modela AI-LLL.

Einen Sonderfall im Umgang mit KI bildet Übersetzungssoftware. In diesem Projekt werden hauptsächlich DeepL und (in geringerem Maß) LibreTranslate genutzt. Übersetzungen mithilfe dieser Software werden durch den Projektleiter überarbeitet. Die Nutzung von DeepL wird an dieser Stelle sowie im Impressum genannt, nicht aber unter jedem Beitrag, der mit Hilfe von DeepL übersetzt und weiterverarbeitet worden ist.

Softver za prevođenje predstavlja poseban slučaj kada je riječ o upotrebi umjetne inteligencije. Ovaj projekt uglavnom koristi DeepL i (u manjoj mjeri) LibreTranslate za statične stranice. Prijevode proizvedene pomoću ovog softvera revidira(ju) voditelj(i) projekta. Upotreba DeepL-a spominje se ovdje i u pravnim napomenama, ali ne i ispod svake objave koja je prevedena i dalje obrađena pomoću DeepL-a.

Zaštita osjetljivih i osobnih podataka

Ovaj projekt otvorene znanosti također se temelji na osjetljivim, osobnim podacima prikupljenim antropološkim i etnografskim metodama. Iako nasilni događaji i iskustva poput Bosanskog rata (1992.–1995.) nisu glavni fokus istraživačkih pitanja, oni ipak igraju značajnu ulogu. Činjenica da su u mnogim slučajevima i počinitelji i žrtve još uvijek živi znači da u nekim slučajevima nije moguće ili odgovorno navesti imena informanata.

Čak ni etnografske terenske bilješke, od kojih su neke objavljene na ovom istraživačkom blogu pod kategorijom “Terenske bilješke”, ne bi se smjele smatrati hermetičkim intelektualnim vlasništvom: znanje o drugim ljudima i društvenim kontekstima, kao i interakcija unutar njih, uvijek igra ulogu, kako naglašava Europsko udruženje društvenih antropologa:

These principles highlight how ethnographic research materials – including fieldnotes – are co-produced through relations of trust – between the researcher and her interlocutors – and through the interpretative work of the researcher (Koning et al. 2019: 2). These relations of trust come with implications for the guardianship of ethnographic materials produced within research teams.

https://easaonline.org/guidelines/

Bilješke na terenu stoga bi trebale spomenuti doprinose uključenih osoba, na temelju odgovarajuće procjene, iako to ne znači nužno da ih treba imenovati njihovim pravim imenima. Smjernice Europskog udruženja socijalnih antropologa, kojih se ovaj projekt pridržava, mogu se detaljnije pročitati ovdje i služe kao vodič.

Korištenje softvera otvorenog koda

Blog Open Science Krivaja samostalno je hostiran. Centar za podatke nalazi se u Njemačkoj. Kao i kod svih ostalih projekata u trilogiji istraživačkog projekta Hermannova: Grounded Theory iz Berlina i Bosne, koriste se softverski programi otvorenog koda WordPress, LibreOffice i Zotero. Prilozi se također mogu slati koristeći vlasnički softver (npr. Microsoft Office Word), pod uvjetom da je kompatibilan s LibreOfficeom.

Moderirani odjeljak komentara

Znanstveni blog ima odjeljak za komentare koji mogu koristiti čitatelji i drugi autori. Iz sigurnosnih razloga, odjeljak za komentare moderira(ju) voditelj(i) projekta.

Platforme društvenih mreža

—U izradnji—

Reference i temeljni izvori